Polipi u nosu su benigni izraslini sluzokože koji najčešće izazivaju trajnu zapušenost nosa, slabiji miris i sekret koji curi niz grlo. Dijagnoza se postavlja pregledom ORL specijaliste, a lečenje uključuje kortikosteroidne sprejeve, po potrebi tablete ili biološku terapiju, dok se operacija koristi kada su tegobe uporne.
Polipi u nosu su mekane, bezbolne izrasline sluzokože koje nastaju zbog dugotrajnog zapaljenja. Iako nisu zloćudni, mogu značajno narušiti disanje, san, miris i kvalitet života. Važno je prepoznati ih na vreme, jer se simptomi često pogrešno pripisuju „običnoj prehladi“, alergiji ili sinusima.
Polipi u nosu su otečena, želatinozna tkiva koja se razvijaju u nosnoj šupljini ili sinusima. Najčešće su povezani sa hroničnom upalom sluzokože, astmom, alergijama, ponavljanim sinusitisima ili preosetljivošću na određene lekove. Mogu biti mali i neprimetni, ali i veći, kada blokiraju protok vazduha i odvod sekreta iz sinusa.

Najčešći znak je dugotrajna zapušenost nosa koja ne prolazi ni nakon standardnih lekova za prehladu. Mnogi pacijenti primećuju da slabije osećaju mirise, da im se ukus hrane menja ili da imaju osećaj pritiska u licu. Sekret može biti vodenast ili gust, a često curi niz zadnji deo grla.
Polipi obično nisu bolni. Ako postoje bol, visoka temperatura, jednostrana krvarenja ili izraslina samo na jednoj strani nosa, potrebno je dodatno ispitivanje jer takvi simptomi nisu tipični i zahtevaju bržu procenu lekara.
Pregled kod otorinolaringologa je preporučljiv ako zapušenost nosa traje duže od nekoliko nedelja, ako se miris smanjuje ili nestaje, ili ako se sinusne tegobe stalno vraćaju. Posebno je važno javiti se lekaru ako imate astmu, alergijski rinitis ili ste ranije imali operacije sinusa, jer su tada polipi češći i mogu se vraćati.
ORL specijalista dijagnozu najčešće postavlja pregledom nosa, a često se koristi i endoskopija nosa, odnosno tanka kamera koja omogućava detaljniji uvid u sluzokožu i polipe. Po potrebi se radi i CT sinusa kako bi se procenilo koliko su sinusi zahvaćeni i da li postoji zapušenje prirodnih otvora sinusa.
U nekim slučajevima lekar može preporučiti dodatne analize, naročito ako postoji sumnja na alergiju, astmu ili drugu upalnu bolest koja doprinosi nastanku polipa.
Lečenje zavisi od veličine polipa, jačine simptoma i uzroka hronične upale. Cilj terapije je da se smanji zapaljenje, olakša disanje i smanji verovatnoća ponovnog rasta polipa.
Prva linija terapije su najčešće kortikosteroidni sprejevi za nos. Oni deluju lokalno i smanjuju otok sluzokože, pa mogu ublažiti simptome i smanjiti veličinu polipa. Važno je da se koriste redovno, prema savetu lekara, jer efekat obično nije trenutan.
Kod izraženijih tegoba lekar može kratkotrajno preporučiti tablete kortikosteroida. Ova terapija može brzo smanjiti upalu, ali se ne koristi dugoročno zbog mogućih neželjenih efekata.
Ispiranje fiziološkim rastvorom ili drugim preporučenim rastvorima može pomoći da se uklone sekret i alergeni, smanji iritacija i poboljša efekat sprejeva. Ovo je korisna dopuna terapiji, posebno kod hronične zapušenosti i postnazalnog slivanja.
Ako su prisutni alergijski rinitis, astma ili preosetljivost na aspirin i slične lekove, važno je lečiti i te probleme. Kontrola osnovne upale često poboljšava i kontrolu polipa. U nekim situacijama lekar će predložiti i specijalističku procenu alergologa ili pulmologa.
Za određene pacijente sa teškim i ponavljajućim polipima dostupna je biološka terapija. Ovi lekovi deluju ciljano na upalne mehanizme koji održavaju bolest. Obično se razmatraju kada standardna terapija nije dovoljna ili kada se polipi često vraćaju nakon operacije.
Kada lekovi ne daju dovoljno olakšanje ili su polipi veliki i značajno blokiraju sinuse, može se preporučiti endoskopska operacija sinusa. Zahvat se radi kroz nos, bez spoljašnjih rezova, a cilj je uklanjanje polipa i otvaranje sinusa radi boljeg drenažnog puta. Operacija ne uklanja sklonost ka upali, zbog čega je posle zahvata često potrebna dugoročna lokalna terapija i praćenje.
Polipi u nosu mogu da se vrate, naročito ako postoji hronična upala, alergija ili astma. Zato je važno redovno praćenje i pridržavanje terapije i nakon poboljšanja. Dugoročna kontrola bolesti često je jednako važna kao i početno lečenje.

Ako imate dugotrajnu zapušenost nosa, slabiji miris ili česte upale sinusa, ne čekajte da simptomi prođu sami. Pravovremeni pregled pomaže da se postavi tačna dijagnoza i izabere terapija koja najbolje odgovara vašem stanju.
Polipi u nosu su čest, ali često neprepoznat uzrok hronične zapušenosti i gubitka mirisa. Savremeno lečenje obuhvata lokalne i sistemske lekove, biološku terapiju i po potrebi hirurgiju, uz obaveznu dugoročnu kontrolu. Najbolji rezultati se postižu kada se terapija prilagodi uzroku upale i redovno prati kod ORL specijaliste.
Najčešće nisu zloćudni, ali mogu ozbiljno da otežaju disanje, smanje miris i pogoršaju kvalitet života. Zato ih treba proceniti i lečiti.
Alergija i polipi mogu imati slične simptome, ali polipi češće izazivaju trajnu zapušenost i gubitak mirisa. Dijagnozu potvrđuje ORL pregled, po potrebi endoskopija i CT sinusa.
Kortikosteroidni sprejevi često pomažu jer smanjuju upalu i otok sluzokože. Važno je da se koriste redovno i prema savetu lekara.
Operacija se razmatra kada lekovi ne pomažu dovoljno, kada su polipi veliki ili kada često dolazi do ponovnog zapušenja sinusa.
Mogu, naročito ako postoji hronična upala, alergija ili astma. Zato su važni dugoročno praćenje i održavanje terapije.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International