Ne može svako da uradi LASIK, jer ovaj zahvat zahteva stabilan vid i dovoljno zdravu rožnjaču. Najčešće kontraindikacije su određene bolesti oka, nestabilna dioptrija, izraženo suvo oko, trudnoća i neka sistemska oboljenja koja otežavaju zarastanje.
LASIK je jedna od najpoznatijih metoda laserske korekcije vida, ali nije dobar izbor za svakog pacijenta. Odluka ne zavisi samo od dioptrije, već i od zdravlja rožnjače, stabilnosti vida, opšteg zdravstvenog stanja i očekivanja pacijenta. Zbog toga je detaljan pregled pre operacije obavezan.
Osoba nije kandidat za LASIK kada bi zahvat mogao da poveća rizik od komplikacija ili kada se ne može očekivati stabilan i bezbedan rezultat. To ne znači uvek da je laserska korekcija nemoguća, već da LASIK možda nije najbolja metoda.

LASIK je namenjen pacijentima kod kojih je vid stabilan. Ako se dioptrija menja, rezultat može brzo postati nezadovoljavajući. Lekari obično žele da vide stabilnost refrakcije tokom određenog perioda pre zahvata.
Pošto LASIK uključuje preoblikovanje rožnjače, njena debljina i oblik su presudni. Tanka rožnjača, keratokonus ili druge nepravilnosti mogu povećati rizik od slabosti rožnjače posle operacije. U tim situacijama lekar često preporučuje drugu metodu ili odustajanje od laserske korekcije.
Keratokonus je stanje u kojem rožnjača postaje tanja i poprima nepravilniji oblik. LASIK se kod ovih pacijenata uglavnom ne preporučuje, jer može dodatno oslabiti rožnjaču i pogoršati vid.
Suvo oko je česta smetnja i može se pogoršati nakon LASIK-a, naročito ako su simptomi već izraženi pre zahvata. Crvenilo, peckanje, osećaj peska i nestabilan vid mogu postati veći problem tokom oporavka. Zbog toga se prvo procenjuje težina suvoće i po potrebi leči pre razmatranja operacije.
Aktivna upala kapaka, konjunktive, rožnjače ili druge infekcije predstavljaju privremenu kontraindikaciju. Operacija se odlaže dok se stanje potpuno ne smiri, jer je bezbednost zahvata važnija od brzine korekcije vida.
Ožiljci na rožnjači, prethodne povrede ili određene distrofije mogu uticati na to kako laser deluje i kako oko zarasta. U nekim slučajevima LASIK nije preporučljiv, dok se kod drugih pacijenata razmatraju alternativne procedure.
Određene autoimune bolesti, poput stanja koja utiču na suvoću očiju, upalu ili zarastanje tkiva, mogu povećati rizik od komplikacija. Nisu svi pacijenti sa autoimunim oboljenjem automatski isključeni, ali je potreban pažljiv individualni pregled i procena stabilnosti bolesti i terapije.
Dijabetes koji nije dobro regulisan može usporiti zarastanje i povećati rizik od infekcija i nestabilnog vida. Pre LASIK-a je važno da lekar proceni opšte stanje, glikemijsku kontrolu i prisustvo očnih komplikacija dijabetesa.
Tokom trudnoće i dojenja hormonske promene mogu privremeno promeniti vid i pojačati suvoću oka. Zbog toga se LASIK obično odlaže do perioda kada se hormonski status stabilizuje.
Neki lekovi mogu uticati na suvoću oka, zarastanje ili procenu stabilnosti vida. Zato je važno da pacijent navede svu terapiju koju koristi, uključujući kapi, suplemente i lekove na recept. Lekar će proceniti da li je potrebno odlaganje ili promena plana.
Kontraindikacija za LASIK ne znači da je korekcija vida potpuno isključena. U zavisnosti od nalaza, lekar može predložiti drugu proceduru kao što su PRK, SMILE ili ugradnja drugih optičkih rešenja. Izbor zavisi od anatomije oka, dioptrije i očekivanog kvaliteta vida.
Pre operacije se radi detaljan oftalmološki pregled koji obuhvata merenje dioptrije, procenu suznog filma, topografiju i pahimetriju rožnjače, pregled očnog dna i razgovor o opštem zdravstvenom stanju. Cilj nije samo da se potvrdi da pacijent želi operaciju, već da se utvrdi da je zahvat bezbedan i razuman izbor.

Poseban oprez je potreban ako pacijent ima istoriju nošenja kontaktnih sočiva sa značajnim suvoćom, čestim alergijama oka, ranijim hirurškim zahvatima na oku ili porodičnu istoriju keratokonusa. Takođe, mladi pacijenti sa još nestabilnom dioptrijom često nisu dobri kandidati za LASIK.
LASIK može biti odlična opcija za pažljivo odabrane pacijente, ali nije univerzalno rešenje. Najvažnije su stabilan vid, zdrava rožnjača i dobro procenjeno opšte zdravstveno stanje. Ako postoji kontraindikacija, oftalmolog može predložiti bezbedniju alternativu ili savetovati odlaganje zahvata.
Najbolji sledeći korak je pregled kod specijaliste za refraktivnu hirurgiju, jer samo individualna procena može pokazati da li ste kandidat za LASIK ili za neku drugu metodu korekcije vida.
Ne uvek, ali često jeste važna kontraindikacija. Oftalmolog procenjuje debljinu, oblik i stabilnost rožnjače pre nego što preporuči zahvat.
Blago suvo oko ne mora automatski isključiti LASIK, ali izraženi simptomi zahtevaju lečenje i dodatnu procenu pre operacije.
Da, LASIK se obično odlaže tokom trudnoće i dojenja jer hormonske promene mogu uticati na vid i suvoću oka.
Ne. U zavisnosti od nalaza, lekar može preporučiti PRK, SMILE, naočare ili kontaktna sočiva kao bezbedniju opciju.
Pregled je ključan, jer otkriva kontraindikacije i pomaže da se izabere metoda koja je najbezbednija za vaše oči.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International