Oporavak posle zamene kolena obično traje više nedelja do nekoliko meseci, a hodanje uz pomoć često počinje već prvog ili drugog dana nakon operacije. Povratak sigurnijem hodu zavisi od bola, snage mišića, fizioterapije i pridržavanja preporuka lekara.
Oporavak posle zamene kolena nije isti kod svakog pacijenta. Kod većine ljudi prvi napredak se vidi već u prvim danima nakon operacije, ali potpuni oporavak i povratak svim svakodnevnim aktivnostima obično traju nedeljama, a ponekad i mesecima. Na brzinu oporavka utiču starost, opšte zdravstveno stanje, jačina bola, stanje mišića pre operacije i redovno vežbanje nakon zahvata.
Važno je znati da je cilj operacije ne samo zamena oštećenog zgloba, već i postepeno vraćanje pokretljivosti, stabilnosti i funkcije kolena. Zato se oporavak posmatra kroz više faza, a ne kao jedan tačan datum.

U mnogim slučajevima pacijent ustaje i počinje da hoda uz pomoć fizioterapeuta i pomagala već prvog dana posle operacije, a nekada drugog dana, u zavisnosti od preporuke hirurga i anesteziologa. U početku se koristi hodalica, zatim štap ili štake, kako bi se smanjilo opterećenje na operisano koleno i povećala sigurnost.
Prvi koraci obično nisu dugi ni brzi, ali su veoma važni. Rana mobilizacija pomaže cirkulaciji, smanjuje rizik od komplikacija i podstiče povratak funkcije zgloba. Ipak, pacijent ne treba da žuri i treba da hoda samo onoliko koliko mu tim za lečenje savetuje.
U ovom periodu fokus je na kontroli bola, smanjenju otoka i bezbednom ustajanju iz kreveta. Pacijent uz nadzor osoblja uči kako da sedi, ustaje, pravi prve korake i koristi toalet ili hodalicu. Vežbe su blage i usmerene na pokretanje stopala, kolena i mišića natkolenice.
Ovo je faza kada se pokretljivost postepeno povećava. Vežbe fizikalne terapije postaju redovne i obično uključuju savijanje i opružanje kolena, jačanje mišića i vežbanje pravilnog hoda. Mnogi pacijenti u ovom periodu prelaze sa hodalice na štap ili štake, ali tempo prelaska zavisi od stabilnosti i saveta terapeuta.
U ovom periodu mnogi pacijenti osećaju značajno poboljšanje u hodu, lakšem penjanju uz stepenice i obavljanju kućnih aktivnosti. Ipak, kolenu i okolnim mišićima je i dalje potrebno vreme da povrate snagu i koordinaciju. Neki pacijenti još uvek osećaju ukočenost ili povremeni otok, naročito nakon dužeg stajanja ili vežbanja.
Pun oporavak može trajati i duže od tri meseca, naročito kada je cilj povratak zahtevnijim aktivnostima, dužem hodanju ili rekreaciji. Tokom ovog perioda mnogi pacijenti nastavljaju da napreduju u snazi, izdržljivosti i samopouzdanju pri kretanju. Ipak, potreba za individualnim pristupom ostaje važna, jer se svako koleno oporavlja svojim tempom.
Preoperativno stanje — ako su mišići pre operacije bili oslabljeni ili je koleno dugo bilo ukočeno, oporavak može trajati duže.
Redovna fizioterapija — vežbe i pravilno izvođenje preporuka imaju veliku ulogu u vraćanju funkcije.
Kontrola bola i otoka — kada je bol bolje kontrolisan, pacijent lakše učestvuje u rehabilitaciji.
Opšte zdravstveno stanje — gojaznost, dijabetes, srčane bolesti i druge hronične tegobe mogu usporiti oporavak.
Pridržavanje saveta lekara — pravilno korišćenje pomagala, rana mobilizacija i izbegavanje preopterećenja smanjuju rizik od problema.
Prelazak na hod bez hodalice, štapa ili štaka zavisi od toga koliko je koleno stabilno, koliko je bol pod kontrolom i da li pacijent može da prenese težinu na operisanu nogu bez izraženog šepanja. Kod nekih pacijenata to može biti za nekoliko nedelja, a kod drugih traje duže. Najvažnije je da prelazak bude postepen i uz odobrenje lekara ili fizioterapeuta.
Hodanje bez pomagala ne znači i da je oporavak završen. Čak i kada pacijent može samostalno da hoda, rehabilitacija se često nastavlja radi jačanja mišića, poboljšanja ravnoteže i povratka sigurnijeg hoda.
Nakon zamene kolena očekuju se određeni bol, otok i ukočenost, posebno u početku. Međutim, važno je pratiti uputstva o ledu, odmoru, vežbama i lekovima. Ne treba preskakati fizioterapiju niti forsirati koleno kroz jači bol, jer to može otežati oporavak.
Potražite savet lekara ako se pojave naglo pojačan bol, crvenilo, toplota oko rane, visoka temperatura, izražen otok lista ili otežano disanje. Ovi simptomi mogu zahtevati hitnu procenu.

Vežbajte onoliko i onako kako je propisano.
Koristite pomagala dok vam stručnjak ne kaže da ih više ne trebate.
Pravite kratke, česte šetnje umesto dugog forsiranja.
Vodite računa o ishrani i hidrataciji.
Ne preskačite kontrolne preglede.
Prijavite lekaru ako vam bol ili ukočenost ometaju napredak.
Oporavak posle zamene kolena najčešće počinje rano, a prvo hodanje uz pomoć često je moguće već prvog ili drugog dana nakon operacije. Ipak, vreme potrebno za potpuni povratak hodanju bez pomagala i svakodnevnim aktivnostima varira od osobe do osobe. Najbolje rezultate daje strpljiv pristup, dobra rehabilitacija i bliska saradnja sa lekarom i fizioterapeutom.
U mnogim slučajevima pacijent počinje da ustaje i hoda uz pomoć već prvog dana nakon operacije, ali tačan trenutak zavisi od preporuke hirurga i opšteg stanja pacijenta.
Korišćenje pomagala traje onoliko koliko je potrebno da hod bude siguran i stabilan. Kod nekih pacijenata to je nekoliko nedelja, a kod drugih duže.
Mnogi pacijenti postepeno hodaju sve sigurnije tokom prvih nedelja i meseci, ali vreme povratka normalnom hodu zavisi od snage mišića, bola i rehabilitacije.
Blagi do umereni otok i ukočenost su česti u ranom oporavku. Ako se otok naglo pojača ili je praćen crvenilom, temperaturom ili jakim bolom, treba kontaktirati lekara.
Najvažniji su redovna fizikalna terapija, pravilno korišćenje pomagala, kontrola bola i otoka, kao i pridržavanje svih saveta lekara.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International