LASIK može biti opcija za visoku kratkovidost samo ako su rožnjača, debljina tkiva i opšte očne prilike odgovarajuće, a dioptrija stabilna. Ako niste kandidat za LASIK, postoje druge opcije kao što su PRK, implantabilna kontaktna sočiva i, u nekim slučajevima, zamena sočiva.
Visoka kratkovidost može značajno uticati na svakodnevni život, pa mnogi pacijenti razmatraju lasersku korekciju vida. Ipak, LASIK nije podjednako dobar izbor za sve osobe sa velikom minus dioptrijom. Odluka zavisi od širih očnih uslova, a ne samo od broja na receptu.
Kratkovidost znači da se predmeti na daljinu vide zamućeno, dok je vid na blizinu bolji. Visoka kratkovidost obično podrazumeva višu minus dioptriju i često zahteva pažljivu procenu zbog većeg opterećenja rožnjače i većeg rizika od određenih promena na oku.
Važno je znati da visoka kratkovidost ne znači automatski da LASIK nije moguć, ali zahteva detaljniji pregled. Cilj je da se proceni da li će dovoljno tkiva rožnjače ostati nakon zahvata i da li je oko uopšte dobar kandidat za lasersku proceduru.

LASIK može biti razmatran kada su ispunjeni određeni uslovi:
Kod visoke kratkovidosti lekar posebno proverava koliko će tkiva ostati nakon remodelovanja rožnjače. Ako bi LASIK uklonio previše tkiva, može se povećati rizik od postoperativnog slabljenja rožnjače, pa se tada preporučuju druge opcije.
Što je dioptrija veća, to je obično potrebno više tkiva za korekciju. Kod LASIK-a se pravi flap na rožnjači, a zatim laser oblikuje dublji sloj. Ako je korekcija prevelika u odnosu na debljinu i stabilnost rožnjače, LASIK može biti nebezbedan ili manje predvidiv.
Zbog toga se pacijenti sa visokom kratkovidnošću ne ocenjuju samo po dioptriji, već i po biometriji oka, suznom filmu, pregledu očnog dna i očekivanom kvalitetu vida nakon operacije.
LASIK se obično izbegava ili pažljivo preispituje kod osoba koje imaju:
Ovo ne znači da je korekcija vida nemoguća. Znači samo da treba izabrati drugu metodu koja je bezbednija i prikladnija za stanje oka.
Kada LASIK nije dobar izbor, oftalmolog može predložiti druge metode u zavisnosti od cilja, zdravlja oka i nivoa dioptrije.
PRK uklanja površinski sloj rožnjače pre laserske korekcije, bez pravljenja flap-a. To može biti korisno kod pacijenata sa tanjom rožnjačom ili određenim anatomskim ograničenjima. Oporavak je obično sporiji nego kod LASIK-a, a nelagodnost može biti izraženija u prvim danima.
SMILE je minimalno invazivna laserska procedura koja može biti pogodna za neke pacijente sa kratkovidnošću. Ne radi se kod svih kandidata i zavisi od opsega dioptrije, anatomije rožnjače i dostupnosti tehnologije. Kod nekih osoba može predstavljati dobru alternativu LASIK-u.
Implantabilna kontaktna sočiva, poznata i kao fakne intraokularne leće, predstavljaju opciju za pacijente sa visokom kratkovidnošću koji nisu kandidati za lasersku operaciju. Sočivo se ugrađuje u oko, a prirodna sočiva se ne uklanjaju. Ova metoda može biti posebno korisna kada je rožnjača previše tanka za laser.
U određenim situacijama, naročito kod starijih pacijenata ili kada postoje i druge indikacije, može se razmatrati refraktivna zamena sočiva. Ova procedura je slična operaciji katarakte, ali se radi radi korekcije dioptrije. Nije pravi izbor za svakog pacijenta sa visokom kratkovidnošću, pa je selekcija vrlo važna.
Najbolji izbor zavisi od kombinacije nalaza. Tokom pregleda lekar obično procenjuje:
U praksi, pacijentima sa visokom kratkovidnošću često se preporučuje individualni plan, a ne unapred određena procedura. To je najbolji način da se usklade bezbednost, kvalitet vida i dugoročna stabilnost rezultata.

Pre nego što se odlučite, korisno je pitati:
LASIK kod visoke kratkovidosti može biti moguć, ali samo kod pažljivo odabranih pacijenata. Ako je rožnjača tanka, dioptrija previsoka ili postoji drugi rizik, postoje bezbednije alternative kao što su PRK, SMILE, implantabilna sočiva ili zamena sočiva. Najvažniji korak je detaljan pregled kod oftalmologa koji se bavi refraktivnom hirurgijom.
Može biti moguć ako su rožnjača, debljina tkiva, stabilnost dioptrije i drugi nalazi povoljni. Odluku donosi oftalmolog nakon detaljnog pregleda.
Najčešći razlozi su tanka rožnjača, nepravilna topografija, izraženo suvo oko, nestabilna dioptrija ili veći rizik od komplikacija.
Zavisi od nalaza. Česte alternative su PRK, SMILE, implantabilna kontaktna sočiva i, u nekim slučajevima, zamena sočiva.
PRK može biti pogodniji za određene pacijente sa tanjom rožnjačom, ali nije automatski bolji za svakoga. Prednosti i oporavak zavise od individualnog slučaja.
Ne može se obećati potpuni rezultat za svakog pacijenta. Cilj je da se što više smanji zavisnost od naočara ili sočiva, uz bezbedan i stabilan ishod.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International