Operacija tumora se razmatra kada je tumorske promene moguće bezbedno ukloniti ili smanjiti tegobe i rizik od širenja bolesti. Tok zahvata i oporavak zavise od vrste tumora, njegove veličine, lokacije i opšteg stanja pacijenta, pa ih uvek planira multidisciplinarni tim.
Operacija tumora je jedan od najvažnijih načina lečenja u savremenoj medicini. Može imati cilj da tumor potpuno ukloni, smanji njegovu veličinu pre drugih terapija ili ublaži simptome kada potpuno uklanjanje nije moguće. Odluka o operaciji donosi se individualno, nakon pregleda i procene nalaza, a često u dogovoru više specijalista.
Operacija se najčešće preporučuje kada je tumor lokalizovan i može se ukloniti uz prihvatljiv rizik po okolna tkiva i funkciju organa. Kod nekih tumora hirurgija je prvi i ključni korak, dok se kod drugih kombinuje sa hemoterapijom, zračenjem, imunoterapijom ili ciljnom terapijom.
Hirurško lečenje može biti opcija u više situacija:
Nije svaki tumor kandidat za operaciju. Ako je bolest proširena, ako je tumor blizu važnih krvnih sudova ili živaca, ili ako bi zahvat doneo veći rizik nego korist, lekar može predložiti drugi oblik lečenja ili kombinovani pristup.

Pre operacije se obično radi detaljna procena: laboratorijske analize, snimanja kao što su ultrazvuk, CT ili MR, a ponekad i PET-CT. Po potrebi se radi i procena rada srca i pluća, naročito kod većih zahvata ili kod pacijenata sa drugim hroničnim bolestima.
Vrlo je važno da pacijent dobije objašnjenje o cilju operacije, mogućim koristima, rizicima, alternativama i očekivanom oporavku. U ovoj fazi možete postaviti pitanja o vrsti anestezije, dužini boravka u bolnici, ishrani posle operacije i tome kada ćete moći da se vratite svakodnevnim aktivnostima.
Tok zahvata zavisi od vrste tumora, njegove lokacije i plana lečenja. Operacija se može izvoditi otvorenim pristupom ili minimalno invazivno, na primer laparoskopijom ili robotizovanom hirurgijom, ako su uslovi za to ispunjeni.
Pacijent dobija uputstva o pripremi, koja mogu uključivati post od hrane i tečnosti, prilagođavanje terapije i obustavu nekih lekova, naročito onih koji utiču na zgrušavanje krvi. Anesteziolog procenjuje opšte stanje i bira odgovarajuću anesteziju.
Tokom zahvata hirurg uklanja tumor sa marginom zdravog tkiva kada je to moguće, kako bi se smanjila verovatnoća zaostajanja tumorskih ćelija. U nekim slučajevima uklanjaju se i obližnji limfni čvorovi radi preciznijeg stadiranja bolesti. Uklonjeno tkivo se šalje na patohistološku analizu, koja daje važne informacije za dalji plan lečenja.
Trajanje operacije veoma varira. Može biti kraće kod jednostavnijih zahvata, a značajno duže kod složenih operacija koje uključuju više organa ili rekonstrukciju tkiva. Zato je najtačnija procena moguća tek nakon pregleda i plana operacije.
Posle operacije pacijent se obično prati u sobi za oporavak ili jedinici intenzivne nege, u zavisnosti od složenosti zahvata i opšteg stanja. Prate se bol, disanje, krvni pritisak, puls, temperatura i eventualno krvarenje ili drenaža iz operisanog područja.
Oporavak posle operacije tumora zavisi od mesta operacije, veličine zahvata, prisustva komplikacija i prethodnog zdravstvenog stanja. Manji zahvati mogu zahtevati kraći oporavak, dok veće operacije i zahvati na osetljivim organima obično traže duži period rehabilitacije.
U prvim danima nakon operacije najčešći ciljevi su kontrola bola, obnavljanje unosa hrane i tečnosti, rana mobilizacija i prevencija komplikacija kao što su infekcija, tromboza ili otežano disanje. Kod nekih pacijenata potreban je fizioterapeutski program, posebna ishrana ili dodatna nega rane.
Važno je da se na kontrole dolazi redovno, jer lekar tada prati zarastanje, rezultate patohistološke analize i potrebu za dodatnim lečenjem. Ako je tumor maligni, operacija je često samo jedan deo ukupne terapije.
Po otpustu dobijate jasna uputstva o nezi rane, lekovima, aktivnosti i znakovima upozorenja. Uobičajeno je da se neko vreme izbegavaju napor, podizanje tereta i intenzivne aktivnosti. Povratak poslu i svakodnevnim obavezama zavisi od vrste zahvata i prirode posla.

Kao i svaka operacija, i operacija tumora nosi određene rizike. Oni zavise od opsega zahvata i opšteg zdravlja pacijenta. Moguće komplikacije uključuju krvarenje, infekciju, reakciju na anesteziju, bol, stvaranje tromba, kao i privremeni ili trajni poremećaj funkcije organa.
Ne znači da će se ove komplikacije javiti, ali je važno da pacijent bude informisan i da prepozna simptome zbog kojih treba ranije da se javi timu koji ga leči.
Operacija tumora može biti ključan korak u lečenju, ali nije univerzalno rešenje za sve pacijente i sve vrste tumora. Najbolji plan se pravi individualno, uz procenu koristi, rizika i narednih terapijskih koraka. Razgovor sa hirurgom i onkologom pomaže da razumete šta zahvat znači za vašu situaciju i kako da se što bezbednije pripremite za oporavak.
Ne. Kod nekih tumora operacija može ukloniti bolest u celini, ali često je samo deo šireg plana lečenja sa dodatnim terapijama i kontrolama.
Trajanje zavisi od vrste tumora, mesta na kome se nalazi i složenosti zahvata. Lekar može dati okvirnu procenu tek nakon pregleda i planiranja operacije.
Bol je moguć nakon zahvata, ali se obično kontroliše lekovima i drugim merama. Važno je da bol prijavite timu koji vas leči.
To zavisi od obima operacije i vašeg oporavka. Nekima je potreban kratak oporavak, a drugima duži period rehabilitacije i kontrole.
To je uobičajeno. Analiza uklonjenog tkiva zahteva vreme i taj nalaz je važan za dalje planiranje lečenja.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International