Rak, koji se u prošlosti nazivao „neizlečivim oboljenjem“, postao je lečiv poslednjih godina zahvaljujući brzim pomacima u medicini i tehnologiji, a za samo nekoliko godina pred nama će biti potpuno drugačije metode dijagnoze i lečenja. Profesor Ozlem Er, specijalista medicinske onkologije u bolnici Acıbadem Maslak, navodi da poslednji važni pomaci u lečenju karcinoma, čija je stopa incidencije u Turskoj sve veća, uključuju biološke terapije kao što su imunoterapija i ciljana terapija, koje su visoko efikasne i koje prati mali broj nuspojava. Profesor Er je takođe dao nekoliko važnih upozorenja i preporuka.
Očekuje se da će se do 2030. godine kod još 27 miliona ljudi pojaviti rak, čija stopa incidencije nastavlja da raste pored nezdrave ishrane s jedne strane i ambijentalnih faktora s druge strane. Uprkos tom podatku, nedavni, brzi pomaci u ranom otkrivanju i lečenju kancera deluju obećavajuće. Ciljana terapija raka obeležila je početak novog doba, a napredna tehnologija omogućila je bolje razumevanje osobina tumora. Terapijske procedure se planiraju posebno za svaku osobu i tumor. Ćelije raka se drže pod kontrolom uz pomoć dugoročnih tretmana sa ciljanom terapijom, a životni vek pacijenata se produžava. Biološke terapije su efikasnije, imaju manje nuspojava i samim tim su komfornije za pacijenta. One podrazumevaju utvrđivanje „meta“ putem selekcije elemenata koji su prisutni samo u ćelijama raka i kojih nema u normalnim ćelijama i smatraju se najvažnijim pomacima u lečenju raka.
Broj hemoterapijskih lekova je mnogo veći nego što je bio pre deset godina. Takođe postoje pomoćni tretmani koji se razvijaju sa ciljem smanjivanja nuspojava pomenutih lekova. Na primer, većina lekova za ciljanu terapiju ne izaziva opadanje kose, ali i sprečava smanjivanje nivoa krvnih vrednosti i uništavanje imuniteta. Ciljana terapija se uspešno koristi u lečenju brojnih vrsta kancera, prvenstveno raka dojke, debelog creva i bubrega. Imunoterapija, koja je poslednjih godina izbila na prvo mesto među onkološkim tretmanima, osmišljena je tako da ponovo aktivira odbrambene mehanizme u telu pacijenta i osposobi ga da se bori protiv bolesti. Na primer, pokazalo se da ova metoda produžava životni vek pacijenata obolelih od melanoma, jedne vrste raka kože, i pacijenti sa ovim metastatičnim oboljenjem imali su duže periode preživljavanja. To je doprinelo tome da se ova metoda usvoji kao standardan terapijski pristup.
Očekuje se da će i dijagnostičke i terapijske metode za kancer biti drastično drugačije od današnjih u godinama koje dolaze. Sada se tumori dijagnostikuju radiološkim snimanjem i biopsijom, ali smatra se da će tumori u budućnosti moći da se otkrivaju čak i u ranim stadijumima u kojima nije moguće da se radiološki identifikuju. Poznato je da su određeni lekovi razvijeni poslednjih godina efikasni u kontrolisanju oboljenja uz pomoć „mehanizma kočenja“. Ovi lekovi, koji su prvo odobreni za lečenje melanoma, povećali su stopu uspeha na 70% i deluju obećavajuće i za druge vrste kancera. Nesitnoćelijski karcinomi pluća takođe mogu efikasno da se leče imunoterapijom. Najnoviji pomaci u terapiji raka svrstali su kancer među oboljenja koja su lečiva.
Svake godine kancer se dijagnostikuje kod 14 miliona ljudi širom sveta, a u Turskoj broj novih slučajeva raka godišnje je blizu 150.000. Da biste izbegli rak
Personalizovana terapija karcinoma podrazumeva izbor terapijskih procedura prema genetskim osobinama pojedinca i tumora. To doprinosi držanju ćelija raka pod kontrolom uz pomoć dugoročnih terapija, a mali broj nuspojava omogućava pacijentu komforniji život, kao i duži životni vek. Biološke terapije su efikasnije i imaju manje nuspojava. One podrazumevaju utvrđivanje „meta“ putem selekcije elemenata koji su prisutni samo u ćelijama raka i kojih nema u normalnim ćelijama i smatraju se najvažnijim pomacima u lečenju raka.
Ciljana terapija se uspešno koristi u lečenju brojnih vrsta kancera, prvenstveno raka dojke, debelog creva i bubrega (renalni karcinom). A većina lekova koji se koriste uz ovu metodu ne izaziva opadanje kose, pad nivoa vrednosti u krvi niti slabljenje imuniteta.
Imunoterapija, koja je poslednjih godina izbila na prvo mesto među onkološkim tretmanima, osmišljena je tako da ponovo aktivira odbrambene mehanizme u telu pacijenta i osposobi ga da se bori protiv bolesti. Na primer, pokazalo se da ova metoda produžava životni vek pacijenata obolelih od melanoma, jedne vrste raka kože, i pacijenti sa ovim metastatičnim oboljenjem imali su duže periode preživljavanja. To je doprinelo tome da se ova metoda usvoji kao standardan terapijski pristup.