Vantelesna oplodnja je uglavnom bezbedna, ali kao i svaka medicinska procedura nosi određene rizike i moguće komplikacije. Najčešće su blage nuspojave hormonske terapije, dok ređe mogu da se jave sindrom hiperstimulacije jajnika, višeplodna trudnoća, infekcija ili krvarenje nakon zahvata.
Vantelesna oplodnja (IVF) pomaže mnogim parovima i pojedincima da ostvare trudnoću, ali nije potpuno bez rizika. Važno je da pacijenti pre početka postupka razumeju moguće komplikacije, kako bi mogli da donose informisane odluke i da na vreme prepoznaju simptome koji zahtevaju pregled.
Većina osoba prolazi kroz postupak bez težih problema, a mnoge nuspojave su prolazne i očekivane. Ipak, rizici zavise od godina, dijagnoze neplodnosti, odgovora jajnika na stimulaciju, broja prenetih embriona i opšteg zdravstvenog stanja.

Tokom hormonske stimulacije i pripreme za IVF mogu se javiti simptomi koji su neprijatni, ali obično nisu opasni:
Ove reakcije najčešće su povezane sa hormonskim lekovima i obično se povlače nakon završetka stimulacije ili nakon punkcije jajnika.
Jedna od najvažnijih komplikacija IVF-a je sindrom hiperstimulacije jajnika (OHSS). Nastaje kada jajnici previše reaguju na lekove za stimulaciju i postanu uvećani, a u telu se može nakupljati tečnost.
Blagi oblik može uključivati nadutost, mučninu i nelagodnost. Teži oblik je ređi, ali može izazvati izražene bolove, povraćanje, otežano disanje, smanjen unos tečnosti i poremećaj elektrolita. U takvim slučajevima neophodan je hitan medicinski pregled.
Rizik od OHSS-a procenjuje se pre i tokom stimulacije, a lekar može prilagoditi doze lekova ili odložiti transfer embriona ako proceni da je to bezbednije.
Ako se prenese više embriona, raste mogućnost višeplodne trudnoće. To može povećati rizik za majku i bebe, uključujući prevremeni porođaj, nižu porođajnu težinu i češće komplikacije u trudnoći.
Zbog toga tim za vantelesnu oplodnju često preporučuje prenos jednog embriona kada je to medicinski opravdano. Odluka se donosi individualno, u zavisnosti od kvaliteta embriona, godina pacijentkinje i prethodnih pokušaja lečenja.
Punkcija jajnika je kratka procedura kojom se uzimaju jajne ćelije. Iako se izvodi uz nadzor i uz odgovarajuću pripremu, mogu se javiti retke komplikacije:
Embriotransfer je obično jednostavniji postupak, ali i tada može doći do blagog grčenja ili oskudnog krvarenja. Ako se pojave jači bolovi, temperatura ili obilno krvarenje, potrebno je javiti se lekaru.
Infekcije nakon IVF postupka su retke, ali moguće, naročito nakon punkcije jajnika. Zbog toga se postupak radi pod sterilnim uslovima i uz pažljivo praćenje. Pacijentkinja treba da obrati pažnju na temperaturu, zimicu, jak bol ili neprijatan vaginalni sekret.
Blago krvarenje nakon punkcije ili transfera može biti normalno. Međutim, obilno krvarenje, jak bol ili vrtoglavica nisu očekivani i zahtevaju procenu lekara.
IVF može biti emotivno zahtevan. Nesigurnost oko ishoda, hormonalne promene, finansijski pritisak i ponavljani ciklusi lečenja mogu dovesti do stresa, anksioznosti ili tuge. Ovo nije znak slabosti, već česta reakcija na dugotrajan i intenzivan proces.
Razgovor sa partnerom, lekarom, psihologom ili savetnikom za plodnost može pomoći. Dobra podrška smanjuje osećaj usamljenosti i olakšava donošenje odluka tokom lečenja.
Većina pacijenata nema dugoročne posledice nakon IVF-a, ali je važno da lekar proceni individualne faktore rizika. Na primer, osnovni uzrok neplodnosti, prisustvo endometrioze, policističnih jajnika ili drugih stanja može uticati na tok lečenja i trudnoće.
Uvek je važno razlikovati rizike postupka od rizika koji su već prisutni zbog zdravstvenog stanja pacijentkinje. Zato je detaljan razgovor sa specijalistom pre početka terapije ključan.
Odmah se javite lekaru ili hitnoj službi ako nakon IVF-a imate:
Brza reakcija može sprečiti ozbiljnije komplikacije i pomoći timu da prilagodi dalji tok lečenja.

Potpuno uklanjanje rizika nije moguće, ali se mogu smanjiti pravilnim planiranjem i nadzorom. To uključuje individualno doziranje lekova, redovne ultrazvučne i laboratorijske kontrole, pažljivo praćenje simptoma i otvorenu komunikaciju sa timom za plodnost.
Pacijenti treba da prijave sve ranije bolesti, alergije, prethodne operacije i sve lekove koje koriste. Tako lekar može bolje proceniti bezbednost postupka i izabrati najprikladniji plan.
Rizici vantelesne oplodnje postoje, ali su u većini slučajeva predvidivi i pod kontrolom iskusnog medicinskog tima. Najvažnije je da pacijenti budu dobro informisani, da prepoznaju upozoravajuće simptome i da se na vreme jave lekaru kada nešto nije uobičajeno. Tako se povećava bezbednost postupka i podržava najbolji mogući tok lečenja.
IVF je uobičajeno bezbedan postupak kada se sprovodi pod nadzorom iskusnog tima, ali kao i svaka medicinska intervencija nosi određene rizike.
Najčešće se javljaju blage nuspojave hormona, dok je sindrom hiperstimulacije jajnika jedna od važnijih komplikacija na koju se posebno obraća pažnja.
Prenos više embriona može povećati šansu za višeplodnu trudnoću, ali i rizik za majku i bebe. O broju embriona odlučuje lekar individualno.
Javite se odmah ako imate jak bol, obimno krvarenje, temperaturu, otežano disanje, nesvesticu ili brzo rastuće nadimanje.
Da, postupak može biti psihički naporan zbog hormona, neizvesnosti i očekivanja. Podrška stručnjaka i bližnjih može mnogo da pomogne.
Treatments are delivered at our JCI-accredited hospitals — Acıbadem International